Skupština Srbije usvojila je danas Zakon o budžetu za 2023. godinu, koji predviđa ukupne prihode u iznosu od 1.843,4 milijarde dinara, što je za 133,8 milijardi dinara, odnosno 7,8 odsto, više u odnosu na iznos predviđen rebalansom budžeta za 2022. godinu.
Ukupni rashodi i izdaci iznosiće 2.107,4 milijarde dinara, a procenjeni nivo javnog duga na nivou opšte države smanjuje se i do kraja 2023. godine biće na nivou od 56,1 odsto BDP-a.
Takođe, očekuje se da sledeće godine srpska privreda ostvari rast od 2,5 odsto.
Za usvajanje budžeta glasalo je 156 poslanika od 223 prisutna, pri čemu je protiv bilo 58, a nije glasalo 9 poslanika.
Rekordan budžet za poljoprivredu u 2023. godini
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vlade Republike Srbije saopštilo je danas da su budžetom za 2023. godinu predviđena rekordna izdvajanja za ovaj resor u iznosu od 79,7 milijardi dinara, pri čemu je najveći deo sredstava namenjen unapređenju proizvodnje i stabilnosti dohotka proizvođača.
Iznos ukupnih subvencija u poljoprivredi sa svim izvorima finansiranja je 68,7 milijardi dinara, što iznosi 87 odsto budžeta tog ministarstva za 2023. godinu i 35 odsto ukupnih subvencija države.
Pored direktnih plaćanja za koje je namenjeno 46,9 milijardi dinara, za mere ruralnog razvoja izdvojeno je osam milijardi dinara, za IPARD - 6,3 milijarde dinara, a za Projekat tržišno orijentisane poljoprivrede, koji Ministarstvo poljoprivrede sprovodi sa Svetskom bankom, 2,2 milijarde dinara.
Mere direktnih plaćanja, koje se dodeljuju proizvođačima, uključuju mere podrške za premiju za mleko, podsticaje za biljnu i stočarsku proizvodnju i realizaciju regresa.
Pored isplate subvencija, nastaviće se i sa ulaganjima u uređenje vodotokova i zaštitu od štetnog dejstva voda (deo upravljanja vodama koji se finansira preko JVP „Srbijavode“) u iznosu od 1,93 milijardi dinara.
U 2023. godini biće nastavljena i realizacija projekata za elektrifikaciju polja, izgradnju i rekonstrukciju sistema za navodnjavanje, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i drugih.
Radiće se i na digitalizaciji i uvođenju sistema eAgrar, koji će u sebi integrisati funkcije Centralnog informacionog sistema i Pisarnice i dodatno će ubrzati obradu zahteva, stvarajući uslove da se svi predmeti koji se prime isplate u istoj godini.